Broj za naručivanje paketa - 061/3135333 SOS broj za pomoć na putu - 069/667667

Auto vesti

Da li koristite levu traku auto puta po propisima?

Pitamo vas samo jednu prostu stvar, a to je pitanje iz naslova: Da li koristite levu traku auto puta po propisima?Koliko ste se puta našli u situaciji da vas usporavaju vozila koja se kreću levom trakom autoputa i ne žele da se sklone i omoguće vam da prođete. Ko je u navedenim slučajevima pravu, a ko greši?

Aktuelne saobraćajne teme, poput teksta o držanju odstojanja u vožnji, koji smo nedavno objavili na našem sajtu, uvek izazovu brojne reakcije i polemike među čitaocima ali otvore i nova pitanja i dileme.

Među nedoumicama koje po svemu sudeći još uvek muče mnoge vozače, su i pravila kretanja levom trakom autoputa.

Dileme o tome kako se treba ponašati u vožnji ovom vrstom saobraćajnice naročito su prisutne kada je reč o deonici autoputa kroz Beograd. Iako smo se ovom temom već bavili na sajtu B92, izgleda da je vreme da se podsetimo kako se pravilno koristi leva traka autoputa.

Kada vam vozač u automobilu iza vašeg signalizira da se pomerite, možete biti u nedoumici kako da reagujete. Naročito ako pretičete jedno ili više vozila i ne možete bezbedno da se vratite u desnu traku ili da završite preticanje bez dodatnog ubrzanja.

Kako treba postupiti u takvom slučaju? Da li ste u obavezi da se sklonite u desnu traku, i kako reagovati ako se vozilo iza vašeg približilo toliko da ugrožava vašu bezbednost? U slučaju kada vas usporava vozilo koje se nalazi ispred, da li imate pravo da upozorite tog vozača zvučnim ili svetlosnim signalom?

O ovim problemima pre nekoliko godina razgovarali smo sa Damirom Okanovićem, direktorom Komiteta za bezbednost saobraćaja, a ista pitanja poslali smo na adresu Uprave saobraćajne policije.

“Generalno, kada je reč o kretanju vozila levom saobraćajnom trakom na autoputu, pored poštovanja saobraćajnih propisa, važno je i da vozači poštuju vreme i potrebe drugih učesnika u saobraćaju”, kazao je Okanović.

“Pre svega, ako govorimo o saobraćajnim propisima, u zakonu je jasno definisano da leva traka na autoputu služi isključivo za preticanje i da se njom nije dozvoljeno kretati duže nego što je potrebno da biste završili započeto preticanje. Nakon toga, vi ste u obavezi da se vratite u desnu traku autoputa.”

“To praktično znači da, ako se krećete levom trakom autoputa, a niste u preticanju, i neko iza vas vam signalizira (‘ablenduje’) da se sklonite u desnu traku i omogućete mu prolaz, vi ste dužni da to i učinite, bez obzira da li se to vozilo po vašoj proceni kreće nedozvoljenom brzinom.”

Sa ovom konstatacijom slažu se i u saobraćajnoj policiji i citiraju Član 104. Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima koji propisuje da se “na autoputu vozač motornog vozila mora kretati krajnjom desnom saobraćajnom trakom, osim ako nije zauzeta vozilima koja se kreću u koloni ili prilikom preticanja”.

“S tim u vezi, osim za preticanje, leva saobraćajna traka može se koristiti samo kada je saobraćajna traka sa njene desne strane zauzeta vozilima koja se kreću u koloni.”

Dodaje se i da prema istom zakonu postoji obaveza da vozač, koji vozi sporo u meri u kojoj ometa normalan saobraćaj, na prvom odgovarajućem mestu omogući da ga drugo vozilo bezbedno pretekne. U saobraćajnoj policiji su nam kazali da minimalna dozvoljena brzina kretanja levom saobraćajnom trakom autoputa nije propisana zakonom, osim što se autoputem ne smeju kretati vozila čija je najveća konstruktivna brzina manja od 50 km/h.

“U uslovima velike gustine saobraćaja, vozila se svim saobraćajnim trakama autoputa, uključujući i levu, mogu kretati izuzetno malim brzinama, tako da brzina kretanja često zavisi od gustine saobraćaja, stanja kolovoza, vidljivosti i drugih faktora.”

Kada je reč o deonici autoputa kroz Beograd, Damir Okanović kaže da pravila o kretanju levom trakom koja važe na autoputu izvan grada, isto tako važe i na delu ove saobraćajnice kroz Beograd.

“Iako se smatra da je deo autoputa koji prolazi kroz Beograd ustvari put kroz naseljeno mesto sa dve ili više traka u jednom smeru, to nije tačno. U odnosu na deonicu autoputa van grada, jedina razlika je u ograničenju brzine, koje za deo autoputa kroz Beograd iznosi 80 km/h.”

U saobraćajnoj policiji saglasni su da se u pogledu korišćenja leve trake na delu autoputa kroz Beograd primenjuju već pomenute odredbe koje se generalno odnose na autoput. To znači da se vozač može kretati levom saobraćajnom trakom autoputa kroz Beograd samo kada pretiče ili kada je saobraćajna traka sa njegove desne strane zauzeta vozilima koja se kreću u koloni.

Dodaje se i da osim opšteg ograničenja brzine od 80 km/h, ne postoji preporučena brzina kretanja vozila na delu autoputa kroz Beograd.

Da li se treba pomeriti iz leve trake, čak i ako vozite maksimalnom dozvoljenom brzinom?

Pored toga što to propisuje zakon, Okanović navodi i primer zašto se treba skloniti kad vam neko iza vas signalizira.

“Postoji više razloga zbog čega se vozaču iza vas žuri, moguće je da se radi o hitnom medicinskom slučaju ili nečem sličnom, a da li se on kreće brzinom većom od dozvoljene, to ne utvrđujete vi, već saobraćajna policija, koja takav prekršaj i sankcioniše.”

Što se tiče “ablendovanja”, u saobraćajnoj policiji kažu da je ovaj vid signalizacije takođe uređen zakonom i preciziraju da je propisana obaveza vozača da upotrebi zvučni znak upozorenja onda kada to zahtevaju razlozi bezbednosti saobraćaja.

“To se naročito odnosi na upozorenje drugom učesniku u saobraćaju da želite da ga preteknete, ako bi bez tog znaka upozorenja postojala opasnost nastanka saobraćajne nezgode.”

“Upozorenje se može dati i naizmeničnim paljenjem dugih svetala (ablendovanjem), umesto zvučnog znaka upozorenja, i to noću, ali i danju, ako takav način upozorenja više odgovara uslovima na putu.”

U policiji dodaju i da se svetlosni znak upozorenja može upotrebiti i u naselju prilikom preticanja drugog vozila.

Kako ablendovanje od sredstva koje treba da poveća bezbednost – prelazi u maltretiranje

Damir Okanović kaže da „ablendovanje“ nije zabranjeno, a njegova zloupotreba više je pitanje saobraćajne nekulture naših vozača.

„Međutim, ono što vozač koji se kreće iza vas nikako ne bi smeo da radi jeste da vam se primakne bliže nego što je bezbedno. Bezbedno rastojanje zavisi od brzine kretanja i iznosi u metrima polovinu te brzine – ako vozite 100 km/h, minimalno bezbedno rastojanje je 50 m.“

„U oba slučaja, i ako je prekoračena dozvoljena brzina i ako vam se vozilo previše približilo, reč je o prekršaju i nebezbednoj vožnji i bahatom ponašanju i saobraćajna policija to treba da sankcioniše. Jedino što vi u tom slučaju možete da uradite jeste da prijavite takvog vozača i vozilo saobraćajnoj policiji.“

U saobraćajnoj policiji ovu situaciju takođe tumače na osnovu Zakonu o bezbednosti saobraćaja na putevima.

„Članom 82. ovog zakona propisano je da vozač mora da drži bezbedno odstojanje od vozila koje se kreće ispred njega, tako da može blagovremeno da uspori ili se zaustavi, ako vozilo ispred njega uspori ili se zaustavi.“

„Navedena odredba važi na svim putevima, u naselju i van naselja, a za njeno nepoštovanje propisana je sankcija“, dodaje se, uz napomenu da su predviđene sankcije i za nepoštovanje odredbi o upotrebi zvučnog znaka upozorenja.

Što se tiče građanskog prijavljivanja vozača koji su učinili neki od gore pomenutih prekršaja kao što su nebezbedna vožnja ili zloupotreba zvučnog signala, službenici saobraćajne policije postupaju i po takvim prijavama.

„Saobraćajni policajci postupiće po prijavi o učinjenom prekršaju na određenoj lokaciji u skladu sa svojim mogućnostima (brojem raspoloživih patrola, njihovom udaljenošću, trenutnim intervencijama i dr.)“, tvrde u saobraćajnoj policiji.

„Takođe, u skladu sa Zakonom o prekršajima, svako lice starije od 16 godina, čije je lično ili imovinsko pravo povređeno ili ugroženo prekršajem, može podneti zahtev za pokretanje postupka nadležnom prekršajnom sudu.“

Ne zaboravite da uključite migavac…

Direktor Komiteta za bezbednost saobraćaja, Damir Okanović, ukazao je i na još jedan važan detalj koji je u vezi sa bezbednošću, ali i sa kulturom ponašanja u saobraćaju, a to je upotreba pokazivača pravca.

„Kada sa na autoputu odlučite za preticanje i želite da pređete u levu traku, vi ste dužni da uključite levi pokazivač pravca i da ga ostavite uključenog sve dok ne završite preticanje. Tada će i onaj koji se kreće iza vas dobiti jasan signal da vi obavljate preticanje i da se se zbog toga nalazite u levoj traci, i da nakon preticanja imate nameru da se vratite u desnu traku.“

I posle svega, ostaje nejasno šta je to što vozače u Srbiji tera da se inate na putu umesto da se ponašaju civilizovano i da ne ulaze u sukobe sa drugim učesnicima u saobraćaju. Jedan od razloga je svakako i uverenje da su odlični vozači i da neće izazvati nesreću, kao i da neće odgovarati za nasilničko ponašanje.

Nadamo se da smo ovim tekstom bar donekle razrešili dileme u vezi sa vožnjom levom trakom autoputa, a kao i uvek pozivamo vas da svoje utiske i iskustva o ovoj temi iznesite na strani komentara.